|
| 18. Feb, 2026 |
  |
Sve više zemalja razmatra ili donosi zabrane društvenih mreža za mlade. Australija je već uvela nacionalnu zabranu za osobe mlađe od 16 godina, Francuska i Velika Britanija napreduju sa sličnim zakonodavstvom, a druge zemlje poput Španjolske, Grčke, Austrije i Novog Zelanda raspravljaju o odgovarajućim mjerama.
Službeno, cilj je zaštititi mentalno zdravlje, spriječiti ovisnost i riješiti problem utjecaja personaliziranih algoritama na mlade. Ali iza ovog argumenta krije se dublji razvoj događaja: transformacija digitalne javne sfere u potpuno verificirani prostor identiteta.
Zabrana za maloljetnike može se tehnički provesti samo ako se njihova dob može jasno provjeriti. To pak zahtijeva pouzdan dokaz identiteta. Platforme bi morale provjeravati osobne iskaznice, koristiti biometrijske metode ili se oslanjati na državno priznate digitalne identitete.
Ono što počinje kao mjera zaštite mladih neizbježno vodi do infrastrukture u kojoj je anonimna upotreba praktički nemoguća. Provjera dobi zapravo znači obveznu provjeru identiteta – barem za sve koji ne žele biti isključeni s interneta.
Politička rasprava usredotočuje se na opasnosti društvenih mreža za mlade: ovisničko ponašanje, iskrivljene slike tijela i psihološki pritisak. Ti su rizici stvarni. Međutim, zapanjujuće je da iste države koje su godinama jedva ograničavale platformsku ekonomiju sada odjednom zahtijevaju drastične intervencije.
Država sve više preuzima ulogu digitalnog čuvara. Sa svakim novim regulatornim korakom raste tehnička i pravna osnova za sveobuhvatnije kontrole.
Nadalje, sustavi digitalnog identiteta šire se diljem svijeta – kako u okviru nacionalnih digitalnih strategija, tako i u međunarodnim programima za modernizaciju vladinih usluga. Digitalni identifikacijski dokumenti namijenjeni su olakšavanju pristupa javnoj upravi, zdravstvu, financijskim sustavima i obrazovnim mogućnostima. No, ako se korištenje društvenih mreža u budućnosti poveže s provjerenim identitetom, sloboda komunikacije i arhitektura identiteta države će se spojiti. Internet se transformira iz uglavnom anonimnog prostora u registrirani komunikacijski sustav.
Presedan koji je postavila Australija pokazuje dalekosežne implikacije ovog razvoja. Zabrana za osobe mlađe od 16 godina na nacionalnoj razini zahtijeva robusno tehničko rješenje sposobno za jedinstvenu identifikaciju milijuna korisnika. Takva infrastruktura ne nestaje jednostavno nakon što se uspostavi. Može se proširiti, prilagoditi i prenamijeniti. Ono što počinje zaštitom maloljetnika može se proširiti i na druga područja – na primjer, mjere protiv dezinformacija, ekstremizma ili “štetnog sadržaja”.
Kritičari to vide kao promjenu paradigme. Potpuno prepoznatljiva digitalna javna sfera lakše je državama kontrolirati. Politički prosvjedi, anonimni zviždači i oporbene mreže gube zaštitu kada se svaka komunikacija može pratiti do provjerljivog identiteta. Pitanje, dakle, nije samo jesu li društveni mediji problematični za 14-godišnjake ili 16-godišnjake. Ključno je pitanje kakva će se digitalna infrastruktura pojaviti kao rezultat ovih zabrana – i kakve će dugoročne posljedice imati na slobodu izražavanja, privatnost podataka i demokratski javni diskurs.
Zaštita djece snažan je politički argument koji dobiva široku podršku. No strukturalno, radi se o više od puke zaštite maloljetnika. Radi se o kontroli pristupa, tehničkoj provedivosti državnih propisa i postupnom uspostavljanju logike identiteta na mreži. Ako se društveni mediji mogu koristiti samo s identitetom koji je provjerila država, sama priroda interneta će se temeljno promijeniti. Trenutni val zabrana stoga bi se mogao pokazati prekretnicom – ne samo za mlade ljude, već i za digitalno društvo u cjelini.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 18. Feb, 2026 
239 ogleda, 
0 komentara
